| Analizom dosadašnjih istraživanja na polju epidemiologye oralnog zdravlja možemo zaključiti da do sada nije provedeno niti jedno epidemiološko istraživanje koje donosi podatke o stanju oralnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Ovdje naravno mislimo na istraživanja koja obuhvataju reprezentativan uzorak, uzet sa cjelokupnog teritorija države Bosne i Hercegovine, kao i korištenje metodologije propisane od strane Svjetske zdravstvene organizacije.
Dosadašnja istraživanja datiraju iz perioda kada je naša zemlja bila u sastavu SFRJ ili su ograničena na pojedine administrativne cjeline: gradove, kantone ili pak entitete u Bosni i Hercegovini. Međutim sva dostupna istraživanja ukazuju na loše stanje oralnog zdravlja.
Prikupljanje relevantnih podataka o stanju oralnoga zdravlja je preduslov za planiranje i sprovođenje aktivnosti kojima je krajnji cilj unapređenje stanja oralnog zdravlja. Naše istraživanje je realizirano u cilju sagledavanja rasprostranjenosti, karakteristika i specifičnosti oboljenja zuba i usta dvanaestogodišnjaka i šestogodišnjaka u Bosni i Hercegovini.
Istraživanjem je obuhvaćeno po 560 ispitanika obje starosne skupine iz Sarajeva, Banja Luke, Sanskog Mosta, Tuzle, Visokog. Viteza, Mostara, Goražda i Širokog Brijega. Rezultati su pokazali slijedeće:
- Postojanje ekstraoralnih promjena i poremećaja funkcije temporomandibularnog
zgloba nije registrovano ni kod jednog dvanaestogodišnjaka što znači da je
učestalost ovih promjena niska
- Razvojni defekti cakline su evidentirani kod 184 dvanaestogodišnjaka dakle
njihova prevalence! je 32,8%.
- Segment ispitivanja stanja parodontalnih struktura donosi podatke da je procenat
ispitanika sa zdravim svim sekstantima 43,14 %, sa krvarenjem i kamencom 42,96%
odnosno 12,3%, dok 1,6% ispitanika ima barem jedan isključen sekstant.
- Prosječan KEP indeks dvanaestogodišnjaka je 4,16 (s.d: 2,92) pri čemu je
komponenta K (netretirani karijes) 1,89 ili 45,43%/, na komponentu E (izvađen zub)
otpada 0,52 ili 12,57%, a komponenta P (ispun) iznosi 1,75 ili 42%o. Broj
dvanaestogodišnjaka bez karijesa (K=0) je 36,54%.
- Od ukupno pregledanih 560 dvanaestogodišnjaka samo 32 (5,7%) imaju zalivenu
barem jednu fisuru, a 70,77% treba zalivanje fisure na barem jednom zubu.
- Prosjek zuba po ispitaniku koje je potrebno tretirati jednopovršinskim ispunom je
0,96, višepovršinskim 0,43, endodontskim tretmanom 0,18 te ekstrahirati 0,29zuba.
Komparirajući stanje oralnoga zdravlja u BiH, sa stanjem u susjednim i drugim evropskim zemljama, dolazi se do zaključka da je BiH zasigurno svrstana među zemlje sa najlošijim oralnim zdravljem. S tim u vezi, neophodne su izmjene u principima djelovanja stomatološke zdravstvene zaštite u BiH, sa krajnjim ciljem preorjentacije sa kurativnog na preventivni pristup.
Za sprovođenje preventivnih programa potrebna je dopuna zakonskih odredbi u oblasti stomatološke zaštite uz napomenu daje za sada neizvodiva sprovedbajedinstvenog prograna na nivou cijele BiH budući daje nadležnost podjeljena po pojedinim ministarstvima zdravstva kako entitetskim tako i kantonalnim.
|
The analyses of studies conducted so far in the field of epidemiology of oral health indicate
that no epidemiological study to obtain information about the oral health status in Bosnia and
Herzegovina has been conducted.
The existing studies date back to the times when our country was a member of the Socialist
Federal Republic of Yugoslavia or are limited to individual administrative units: towns,
cantons or entities in Bosnia and Herzegovina. However, all the available research points to a
poor oral health status.
Our study has been conducted with the aim to obtain information on the spread, characteristics
and specific features of toot and mouth diseases among twelve and sixteen-year-old children
in Bosnia and Herzegovina.
The survey has been conducted on the sample of 560 children from both age groups from
Sarajevo. Banja Luka, Sanski Most, Tuzla, Visoko, Mostar Gorazde and Široki Brijeg.
Comparing the oral health status in Bosnia and Herzegovina with that in neighboring and
other European countries leads to conclusion that our country is among those with the poorest
oral health. In relation to that, it is necessary to introduce changes in the dental protection
system of Bosnia and Herzegovina with the final goal of replacing curative with preventive
approach.
The change in regulation of dental protection will be needed in order to implement preventive
programs in that the adoption of a single program at the level of Bosnia and Herzegovina is
currently impossible since the authority is fragmented across separate health ministries both at
the level of entities and the level cantons.
|